����������� ili Istra. Njen naziv potje?e od plemena Histra koja su tu nekad stanovala. Tu su izme?u ostalih zavojeva?a stolovali i Rimljani. Nakon pada Zapadnog Rimskog carstva i ponovnih plja?ki raznih sjevernja?kih naroda, Istra od 751.g pripada Frana?kom carstvu i to dio od Ra�e i ?i?arije na zapad. Ostali dio pripada Primorskoj, odnosno Dalmatinskoj Hrvatskoj. Od Cetine sve do Neretve nalazimo posebnu oblast � Neretvu, ponekad zvana i Paganija. Njeni stanovnici nisu odmah prihvatili kr�?anstvo.

����������� Oko gornjeg toka rijeke Bosne, sterala se oblast Bosna. Od juga Bosne i za le?ima planine Biokovo nekad zvane Adrion ili Jadranske gore nalazila se Crvena Hrvatska: Zahumlje (Dalmacija izme?u Neretve i Dubrovnika), Travunja (ju�no od Zahumlja do Crne Gore i Boke Kotorske) i Duklja (dana�nja Crna Gora).

����������� Neretva ili Paganija zauzimala je prostor od Brela do Gradaca na kopnu, te otoke Bra?, Hvar, Kor?ulu, Lastovo, Vis, poluotok Pelje�ac. Glavni joj je grad bio Makar � danas Makarska.

����������� Tu se rodila na�a mornarica, a kako je Domagoj htio, uz jaku dr�avu na kopnu, imati i jaku mornaricu, stvorila se legenda da je Domagoj porijeklom iz ovih krajeva. Neki to potvr?uju ?injenicom da neretvanska imena iz toga vremena zavr�avaju na �goj.

����������� Danas ne postoji ova oblast. Postoji samo rijeka Neretva. Od nekada�njih kondura i sagena sa?uvala se samo neretvanska la?a. Koliko je ona bila zna?ajna u vrijeme Paganije vidi se i po tome �to se i danas odr�ava natjecanje tih la?a.

����������� U�?e rijeke Neretve je vrlo �iroko. Nekada mo?varno tlo oko u�?a upornim radom mje�tana pretvoreno je u plodnu dolinu u kojoj uspijeva zla?ano vo?e � mandarine.

����������� Udobno su sjedili u hladovini velike lipe. Bili su ogrnuti pla�tevima svoje ?asti i spijali medovinu iz zlatnih ?a�a. Sje?ali su se svog vremena na zemlji.

����������� -Moji Primorski Hrvati nastavili su svoje djelovanje jo� iz vremena Ilira. Gusarili su. A jo� ve?i gusari bili su Neretvani. Njima su otoci Bra?, Hvar i Kor?ula bili odli?ni odskoci za napadanje mleta?kih galija. Plovile su one du� na�e obale nose?i blago u Bizant i na Bliski istok i natrag. Znali su Mle?ani stati u na�im lukama i krasti na�e ljude da im voze galije, ili da ih prodaju u roblje.

����������� Dojadilo gusarenje Hrvata du�du Petru Tradoniku, pa opremi ratne galije i krene u Dalmaciju. Iz razgovora sa mnom uvidi Petar Tradonik da je u zabludi: nisam imao ni�ta s napadima na mleta?ke galije. Bili su to neki drugi narodi. Do�li su iz daleke Afrike�

����������� -Jesu li to bili Arapi? � upita Viktoria.

����������� Viktoria nije znala da ju knez Mislav ne ?uje, ali je zato Malik glavom potvrdio da je u pravu. Zatim je stavio prst na usta i svima dao znak da slu�aju �to ?e jo� re?i knez Mislav.

����������� -Hej! Dobar dan! Kako ste? Dugo se nismo vidjeli, zar ne?! � veselo se oglasila Kruna vremena. Vrtjela se i sjala jarkom svjetlo�?u. A onda se njezina svjetlost prometnula u zvjezdanu traku. �arala je traka po licima djece i Malika. Zaustavila se na Marku. On ju je gledao i smijao joj se.

����������� -?emu se smije�, dje?a?e? � pitala je Kruna. �Smije� li se ti to meni? Gle, kako si se odjednom uozbiljio. �to se dogodilo? Jesam li te prestra�ila?

����������� Ne, nisam te prestra�ila. Ti si dje?ak kojeg je te�ko prestra�iti. Barem tako djeluje�. Kad se ne?ega boji� postaje� grub. Isto si takav kad misli� da samo ti ima� pravo, a da svi drugi grije�e. Zar nije tako?!

����������� No, dobro. Ne mora� odgovoriti. Pitat ?u te ima li ne�to �to ti se posebno svi?a? Ne�to �to bi htio biti?-

����������� Marko nije znao kako se dalje pona�ati. Poku�ao je ne�to re?i, ali mu rije?i nisu izlazile iz usta. Umjesto toga ispuhivao je zrak iz sebe.

����������� -Voli� li konje, vitezove? � upitala je Kruna.

����������� Marko je kimnuo glavom. Ta koji dje?ak nije sanjao kako bi bilo lijepo biti vitez, jahati konja, vitlati ma?em.

����������� -Dobro, Sad ?e� biti vitez � re?e Kruna vremena.

����������� Dunav. Velika, �iroka rijeka protje?e kroz 10 zemalja Europe. Svoj put zvr�ava utokom u Crno more. Nije samo jedan utok. Ima ih vi�e. Takav utok zove se delta.

����������� Uz taj zadnji dio Dunava i deltu smjestila se Bugarska. Zemlja-most izme?u Azije i zapadne Europe.

����������� U pradavna vremena �ivjeli su tu mnogi narodi. Od mnogih treba spomenuti Slavene i Bugare. Ovi potonji bili su ratni?ki raspolo�eni. Slaveni su im bili poslu�nici � u ratnim pohodima bili su im pje�aci. U mirnodopskom razdoblju hranili su ih jer su bili ratari i sto?ari.

����������� �ive?i zajedno Bugari su se stopili sa Slavenima u jedan narod. Preuzeli su I slavenski jezik. Primili su i kr�?anstvo isto?nog obreda. U tome su im pomagali u?enici sv. ?irila i Metoda, a zvali su se sv. Kliment Ohridski i sv. Naum.

����������� Bugarska dr�ava zauzimala je zemljopisno veliki prostor: dana�nju Rumunjsku, dana�nju Republiku Srbiju, dio Republike Makedonije do Soluna u Gr?koj.

����������� Prvi veliki vladar zvao se Boris. Ratovao je s Bizantom, a onda uvidio da to ne vodi nikuda. Prekinuo je rat i ponudio prijateljstvo doju?era�njem protivniku caru Mihajlu III. Ovaj prihvati prijateljstvo, a kako se Boris htio pokrstiti to mu Mihajlo bude krsnim kumom.

����������� -Kralju, do�ao je Boraj. Ka�e da ima va�ne vijesti. Ho?e� li ga primiti, kralju?- obratio se dvorjanik �to je ?uvao ulaz u vladareve odaje.

����������� -Svakako. Kad je on do�ao, vijesti moraju biti zaista vrlo va�ne. Reci mu, neka u?e. I neka nas nitko ne ometa � re?e vladar.

����������� -�to je novoga, Boraju? Kad ti dolazi� ne mogu pitati �to je dobroga. � re?e knez.

����������� -Kne�e - zapo?ne Boraj � Ludvig ne miruje. Sada poma�e Bugarima koji ratuju s Bizantom. Jo� uvijek silom poku�ava kr�?anstvo �iriti preko svojih pla?enih sve?enika. To isto poku�ava i u Bugarskoj. Na taj na?in misli da ?e � mo�da � lak�e smiriti cara Mihajla koji sada napada Bugare. �

����������� -Tko bi znao �to se zapravo krije iza svega toga. Nego, kad si ve? ovdje dat ?u ti pismo za cara Mihajla. Ti zna� slobodne pute kojima ?e� do?i do njega�

����������� -Ne misli�, kne�e, valjda zaratiti sa Mihajlom? � upadne Boraj u rije? knezu. Ovaj se nasmije i odmahnu rukom, te nastavi:

����������� -Mihajlo ima Slavene u slu�bi. Govore uglavnom istim jezikom kao i mi. Zamolit ?u ga da nam po�alje u?itelje koji ?e nas pou?iti ne samo na�em jeziku nego i kr�?anstvu na na�em jeziku. Pri?ekaj da napi�em pismo. Po?i u kuhinju i opskrbi se za put. � re?e knez na �to se Boraj lagano nakloni i napusti prostoriju.

����������� Rastislav uze pismo i nevje�tim latinskim pismom sro?i zamolbu bizantskom caru Mihajlu III. da mu po�alje u?itelje za slavenski jezik. Mihajlo nije odugovla?io. Odabrao je dva brata, porijeklom iz Soluna u Gr?koj za koje je znao da su dorasli velikom poslu opismenjivanja i pou?avanja kr�?anstvu.